2025. godina >>>  

5. skup alumnija Političke akademije ZHDZ-a


Tuheljske Toplice

Od 04.10. do 05.10.2025.


Peti, već tradicionalni Skup alumnija Političke akademije Zaklade hrvatskog državnog zavjeta održan je u 4. i 5. listopada 2025. godine, u Tuheljskim Toplicama. Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, u partnerstvu s njemačkom političkom Zakladom Konrad Adenauer, organizirala je ovo tradicionalno okupljanje alumnija, koje je okupilo 18 generacija polaznika Političke akademije.
Uvodne i prigodne riječi održali su Srećko Prusina, ravnatelj Zakladne uprave Zaklade hrvatskog državnog zavjeta, te dr. Norbert Eschborn, voditelj Ureda Zaklade Konrad Adenauer u Zagrebu. U ime Zaklade Konrad Adenauer obratio se Alexander Beribes, voditelj odjela Jugoistočna Europa. Glavni govornik bio je mr. sc. Andrej Plenković, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice i predsjednik Vlade Republike Hrvatske.
Ovim okupljanjem nastavljena je tradicija započeta 2015. godine, kada je održan prvi Skup alumnija Političke akademije. Do danas je kroz Akademiju prošlo 771 polaznica i polaznik iz 18 generacija, koji zajedno čine zajednicu posvećenu vrijednostima koje njeguje Hrvatska demokratska zajednica.

https://x.com/AndrejPlenkovic/status/1974533839880859808

Ministar unutarnjih poslova Davor Božinović održao je uvodni govor na panel raspravi “Migracije i tržište rada” u kojem je istaknuo ključne promjene koje su zadesile Hrvatsku od ulaska u Europsku uniju, s posebnim naglaskom na migracijske procese i zapošljavanje stranih radnika. Istaknuo je važnost usklađivanja migracijske politike Hrvatske s potrebama hrvatskog gospodarstva, ali i s europskim sigurnosnim standardima. Posebno je pohvalio napore hrvatske Vlade i svih nadležnih službi koje sustavno rade na sprječavanju nezakonitih migracija i očuvanju sigurnosti državne granice. U tom je kontekstu upoznao sudionike s najnovijim direktivama i inicijativama Europske unije koje se odnose na suzbijanje ilegalnih migracija i učinkovitije upravljanje migracijskim tokovima.
Na panel raspravi “Migracije i tržište rada”brojni istaknuti sudionici raspravljali su o složenim izazovima i mogućnostima koje migracije donose hrvatskom društvu, gospodarstvu, obrazovanju i sigurnosnoj politici. Ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić govorio je o novoj direktivi Europske unije koja predviđa mogućnost nadzora digitalne komunikacije putem umjetne inteligencije te je naglasio prednosti i mane te direktive. Piletić se osvrnuo i na sve izraženiju potrebu hrvatskog tržišta rada za stranim radnicima, istaknuvši nužnost prilagodbe migracijske politike kako bi odgovorila na stvarne gospodarske potrebe. Ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs govorio je o prilagodbi hrvatskog obrazovnog sustava sve većem broju stranih radnika, a posebno se osvrnuo na izazove u obrazovanju migranata, istaknuvši važnost njihove integracije, ali i spremnost obrazovnih institucija da se prilagode novim okolnostima. Prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap upozorio je na nove sigurnosne izazove povezane sa ilegalnim migracijama. Istaknuo je kako upravo ilegalne migracije često utječu na negativnu percepciju javnosti prema svim migrantima, što otežava integraciju zakonitih migranata i dodatno polarizira društveni diskurs. Zastupnik u Europskom parlamentu Davor Ivo Stier u svom je obraćanju naglasio kršćanski i demokršćanski identitet Hrvatske i Europe.  Naglasio je da migracijski tokovi, dolazak novih kultura te sve prisutnije različitosti, uključujući i islam, utječu na percepciju tradicionalnih vrijednosti, pozvavši na dijalog i poštovanje novonastalih različitosti, ali i očuvanje tradicionalnih hrvatskih vrijednosti. Zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler istaknuo snažnu koordinaciju među zemljama članicama EU u cilju sprječavanja ilegalnih migracija i stvaranja učinkovitog sustava zapošljavanja strane radne snage. Naglasio je kako je zajednički europski pristup ključno sredstvo za postizanje ravnoteže između sigurnosti i razvoja.
Panel raspravu “Energetska neovisnost kao uvijet političke neovisnosti i slobode” otvorio je prorektor Sveučilišta obrane i sigurnosti “dr. Franjo Tuđman” Gordan Akrap, istaknuvši kako državna sigurnost ne podrazumijeva samo odsutnost prijetnji, već i niz drugih čimbenika, među kojima energetika ima posebno važnu ulogu. U svom govoru povezao je pitanje energetske sigurnosti s aktualnim globalnim sukobima, naglašavajući njihovu sve izraženiju ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa. Viceguverner HNB-a Tomislav Ćorić osvrnuo se na ključne energetske izvore za Hrvatsku te je govorio o mogućnostima njihove zamjene. Poseban naglasak stavio je na potrebu prelaska na održive izvore energije, ističući važnost dugoročne energetske tranzicije. Zastupnik u Europskom parlamentu Tomislav Sokol naglasio je ekonomski faktor sukoba, osobito u kontekstu energetske politike Europske unije, te je naglasio njihove geopolitičke implikacije. Predsjednik uprave HEP-a i polaznik 1. generacije Političke akademije Milan Opačak govorio je o važnosti energetske neovisnosti HEP-a i njegovim proizvodnim kapacitetima. Bivši zamjenik predsjednika Upravnog vijeća HERE i polaznik 2. generacije Političke akademije Željko Vrban govorio je o porastu cijena plina i električne energije, naglašavajući kako je taj rast izravno povezan sa sukobom između Rusije i Ukrajine, što dodatno potvrđuje važnost energetske samodostatnosti. Panel je zaključen završnim izlaganjem Gordana Akrapa, koji je govorio o dostatnosti hrvatske energetske infrastrukture da osigura stabilnu opskrbu energijom u kriznim situacijama.

x

Ova web stranica koristi kolačiće (cookies). Nastavkom pregleda ove web stranice pristajete na korištenje kolačića.